Translate

Sabtu, 14 Februari 2015

foto jmc joven matadouro central














KAPITOLU I
1.1 Introdusaun
To sekulu da sanulu resin –resin-siak (da- 19) da tetun lai iha ema ida hakerek : tetun ne’e dalen is koalia deit.Malae-mutin sira liuliu amlulik sira ne’ebe mak mai ita ni rai atu halekar fiar sarani make ma sira ne’ebe mak hakerek lia tetun uluk, atu bele halo katezizmu no livro seluk-seluk ba povo .bainhira sira hakerek ita nia lian hanesan sira nian rasik : iha portugues misionarios hotu-hotu hatene hakerek lian portugues , maibe sirabarak liu, tan laos sira nia linguistika , ladun hatene kona ba lian tetun nia hun ka estrutura.  tan ne’e sira usa letra potugues nian atu hakerek lia tetun sira .portugeues ne’ehanesan dalen ida ne’ebe mak hakerek ho alfebetu latinu ka romanu no antigo sira usa .
             ho ida ne’e mak to ohin loron timor oan barak mak komesa halo prosesu desemvolvimento dalen tetun rai liur no rai laran , rai laran mak hanesan tuir mai ne’e fonoloiga ,morfologia , sintase no semantiku, iha miniteses ne’ebe mak iha ami esplika klean liu kona ba processo desemvolve dalen tetun  iha liu hasai liu kona ba fonologia .
            fonologia mak sai hanesan ramu linguistika nian ida ne’ebe mak estuda konaba sistema sonoru dalen nian  husi variedade son ne’ebe mak aparelho vocal ema nian bele produs ,ne’ebe estuda husi fonetika , iha fonologia koalia  mos kona ba fonetika .
            fonetika sai nu’udar siensia ne'ebe mak estuda konaba karakteristika fisika .area fonologia nian mak envolve “son no fenomena ,vogal sira no konsoante silaba no liafuan .fonetika sai hanesan karaktristika fisika no fisiologikas son nian ne’ebe mak hafahe ba vertente  tolu (3)  mak hanesan tuir mai ne’e ,Fonetika  Artikulatoriu , Fonetika Akustika,Fonetika Auditiva  .


1.1.2 Objectivo
Liu husi processo desemvolvimento dalen tetun  liu-liu iha rai lliu mak sai hanesan dalam principal mai ita ema timor oan hotu-hotu oinsa atu bele hasai prestejo  no desemvolve dalen sira iha rai laran . e nune’e  mos ba estudante sira hoto-hotu  atu hasae sira nia hanoin kona ba processo desemvolve dalen tetun iha rai laran no rai liur .
1.1.3 Vantagem
            Liu husi processo desemvolve ne’ebe mak iha  iha ema barak mak hatene ona katak iha timor leste iha processo desemvolvimento dalen tetun iha parte  rua mak hanesan desemvolvimento rai laran , no rai liur
1.1.4 Desvantagem
Maske proceso desemvolvimemto dalen tetun komesa halo mudansa iha rai liur, maibe ita ema timor oan barak mak seidauk valorisa diak diak ita nian dalen ia










1.1.5 Indentifika Problema
Liu husi iniciu de introdusaun ne’ebe mak iha mai husi grupo II konsege indentifika ka halo resolusaun ida ba tema ne’be mak iha  hanesan tuir mai ne’e :
1.      Saida mak fonolofia ?
2.      Saida mak silaba ?
3.      Silaba fa ba parte hira?
4.      Saida mak fonetiku ?















kapiltolu II
2.2 Resolusaun
Liu husi resolusaun ne’ebe mak iha oinsa ita atu hatene kona ba processi desemvolvemento dalen tetun liu-liu iha rai liur hanesan fonogia ,fonologia oinsa atu estuda kona ba son ka vocal . Fonologia sai hanesan perocesso desemvolve dalen tetun rai liur nian liu husi processsi ida ne’e mak oinsa atu hasae dalen tetun nia valorize  no prestezu dalen tetun iha future loin mai.
            Iha fonologia ita koalia mos kona ba silaba, silaba no vogal  mak sai hanesan liafuan sira ne’ebe mak hakerek nakfahe ba letra lubun rua ka liu :
exemplu hanesan tuir mai ne’e :
            - Soe  =  So-e
            - Taka = Ta-ka
            - Bele = Be-le
liafuan sira hotu ho ninian kapatatola no vogal rua nian leet tuir mos banati ide ne’e :  hanesan tuir mai ne’e
-Naok = na-‘ok
-Ki’ik =ki-‘ik
-To’o =to’o
 Iha silaba ita fahe mos ba parte II hanesan tuir mai ne’e
silaba takan m: mak sai hanesan liafuan sira ne’ebe mak  nakfahe ba silaba sira  ninian leta konsoante ho taka ho konsoante
silaba loken :  mak sai hanesan liafuan sira ne’ebe mak nakfahe ba silaba sira nianian letra vogal nakfahe ho taka ho vogal .iha .
kapitolu III
3.1 Konklusaun
Liu husi biban ida ne’e ami husi grupo II departemento informatika kalss A ami foti konclusaun katak  liu husi introdiusaun ne’ebe mak iha ami grupo II espresa tih oan iha iniciu de introdusaun sai modelo ida ne’ebe mak bele usa  atu bele sai kondusivo no hamrik mesak ho ida ne’e sai hanesan realizasau ida mai ami.
            karik iha buat ruma ne’ebe mak la monu ba ita bo’ot sira nia laran karik ami ami ne’ebe mak hakerek ba minitezes ida ne’e , ami husu no hakraik-an ba ita bo’ot sira hodi bele fo kritika no sujestaun mai ami grupu II ne’ebe mak hakerek nain ba minitezes ida ne’e ami pronto atu simu kritika no sujestaun e ami mos la haluha ami nia obrigado wain .
Moris iha mundu laiha ema ida mak perfeito .maske la perfeito precisa ema seluk atu hadia ,laos atu sai perfeitu .
3.2 Sujestaun
 Ami husi grupo II hakarak informa ba mestre/a dosente sira karik iha tempu seluk bele fo tan minitezes (makalah) mai ami estudante sira hotu atu halo tugas ho individual atu nune’e ami estudante ida-idak bele kapasita ami nian no mentalidade ba iha fututru oin mai antes de ami hasoru exame final .






Tidak ada komentar:

Posting Komentar