KAPITOLU I
1.1
Introdusaun
To sekulu da sanulu resin –resin-siak (da- 19) da
tetun lai iha ema ida hakerek : tetun ne’e dalen is koalia deit.Malae-mutin
sira liuliu amlulik sira ne’ebe mak mai ita ni rai atu halekar fiar sarani make
ma sira ne’ebe mak hakerek lia tetun uluk, atu bele halo katezizmu no livro
seluk-seluk ba povo .bainhira sira hakerek ita nia lian hanesan sira nian rasik
: iha portugues misionarios hotu-hotu hatene hakerek lian portugues , maibe
sirabarak liu, tan laos sira nia linguistika , ladun hatene kona ba lian tetun
nia hun ka estrutura. tan ne’e sira usa
letra potugues nian atu hakerek lia tetun sira .portugeues ne’ehanesan dalen
ida ne’ebe mak hakerek ho alfebetu latinu ka romanu no antigo sira usa .
ho ida ne’e mak to ohin loron timor oan barak
mak komesa halo prosesu desemvolvimento dalen tetun rai liur no rai laran , rai
laran mak hanesan tuir mai ne’e fonoloiga ,morfologia , sintase no semantiku,
iha miniteses ne’ebe mak iha ami esplika klean liu kona ba processo desemvolve
dalen tetun iha liu hasai liu kona ba
fonologia .
fonologia
mak sai hanesan ramu linguistika nian ida ne’ebe mak estuda konaba sistema
sonoru dalen nian husi variedade son
ne’ebe mak aparelho vocal ema nian bele produs ,ne’ebe estuda husi fonetika ,
iha fonologia koalia mos kona ba
fonetika .
fonetika
sai nu’udar siensia ne'ebe mak estuda konaba karakteristika fisika .area
fonologia nian mak envolve “son no fenomena ,vogal sira no konsoante silaba no
liafuan .fonetika sai hanesan karaktristika fisika no fisiologikas son nian
ne’ebe mak hafahe ba vertente tolu
(3) mak hanesan tuir mai ne’e
,Fonetika Artikulatoriu , Fonetika
Akustika,Fonetika Auditiva .
1.1.2 Objectivo
Liu husi processo desemvolvimento dalen tetun liu-liu iha rai lliu mak sai hanesan dalam
principal mai ita ema timor oan hotu-hotu oinsa atu bele hasai prestejo no desemvolve dalen sira iha rai laran . e
nune’e mos ba estudante sira hoto-hotu atu hasae sira nia hanoin kona ba processo
desemvolve dalen tetun iha rai laran no rai liur .
1.1.3 Vantagem
Liu husi processo desemvolve ne’ebe
mak iha iha ema barak mak hatene ona
katak iha timor leste iha processo desemvolvimento dalen tetun iha parte rua mak hanesan desemvolvimento rai laran ,
no rai liur
1.1.4
Desvantagem
Maske proceso desemvolvimemto dalen tetun komesa halo
mudansa iha rai liur, maibe ita ema timor oan barak mak seidauk valorisa diak
diak ita nian dalen ia
1.1.5
Indentifika Problema
Liu husi iniciu de introdusaun ne’ebe mak iha mai husi
grupo II konsege indentifika ka halo resolusaun ida ba tema ne’be mak iha hanesan tuir mai ne’e :
1.
Saida mak
fonolofia ?
2.
Saida mak silaba
?
3.
Silaba fa ba
parte hira?
4.
Saida mak
fonetiku ?
kapiltolu
II
2.2
Resolusaun
Liu husi resolusaun ne’ebe mak iha oinsa ita atu
hatene kona ba processi desemvolvemento dalen tetun liu-liu iha rai liur
hanesan fonogia ,fonologia oinsa atu estuda kona ba son ka vocal . Fonologia
sai hanesan perocesso desemvolve dalen tetun rai liur nian liu husi processsi
ida ne’e mak oinsa atu hasae dalen tetun nia valorize no prestezu dalen tetun iha future loin mai.
Iha
fonologia ita koalia mos kona ba silaba, silaba no vogal mak sai hanesan liafuan sira ne’ebe mak
hakerek nakfahe ba letra lubun rua ka liu :
exemplu hanesan tuir mai ne’e :
-
Soe =
So-e
-
Taka = Ta-ka
-
Bele = Be-le
liafuan sira hotu ho ninian kapatatola no vogal rua
nian leet tuir mos banati ide ne’e :
hanesan tuir mai ne’e
-Naok = na-‘ok
-Ki’ik =ki-‘ik
-To’o =to’o
Iha silaba ita
fahe mos ba parte II hanesan tuir mai ne’e
silaba takan m: mak sai hanesan liafuan sira ne’ebe
mak nakfahe ba silaba sira ninian leta konsoante ho taka ho konsoante
silaba loken :
mak sai hanesan liafuan sira ne’ebe mak nakfahe ba silaba sira nianian
letra vogal nakfahe ho taka ho vogal .iha .
kapitolu
III
3.1
Konklusaun
Liu husi biban ida ne’e ami husi grupo II departemento
informatika kalss A ami foti konclusaun katak
liu husi introdiusaun ne’ebe mak iha ami grupo II espresa tih oan iha
iniciu de introdusaun sai modelo ida ne’ebe mak bele usa atu bele sai kondusivo no hamrik mesak ho ida
ne’e sai hanesan realizasau ida mai ami.
karik
iha buat ruma ne’ebe mak la monu ba ita bo’ot sira nia laran karik ami ami
ne’ebe mak hakerek ba minitezes ida ne’e , ami husu no hakraik-an ba ita bo’ot
sira hodi bele fo kritika no sujestaun mai ami grupu II ne’ebe mak hakerek nain
ba minitezes ida ne’e ami pronto atu simu kritika no sujestaun e ami mos la
haluha ami nia obrigado wain .
Moris iha mundu laiha ema ida mak perfeito .maske la
perfeito precisa ema seluk atu hadia ,laos atu sai perfeitu .
3.2
Sujestaun
Ami husi grupo
II hakarak informa ba mestre/a dosente sira karik iha tempu seluk bele fo tan
minitezes (makalah) mai ami estudante sira hotu atu halo tugas ho individual
atu nune’e ami estudante ida-idak bele kapasita ami nian no mentalidade ba iha
fututru oin mai antes de ami hasoru exame final .


Tidak ada komentar:
Posting Komentar